F1: Kako se određuju startne pozicije tijekom sprint-vikenda – i gdje navijači najčešće griješe
Sprint vikendi u Formuli 1 na prvi pogled djeluju jednostavno: kratka utrka u subotu, Velika nagrada u nedjelju i “kvalifikacije negdje između”. U stvarnosti, takav vikend sadrži dva odvojena sustava za određivanje startnih poredaka, uz nekoliko pravila koja često zbunjuju gledatelje. Ako ste se ikada pitali kako je moguće da vozač završi visoko u sprintu, a ipak starta znatno niže u glavnoj utrci, odgovor se gotovo uvijek krije u miješanju ta dva poretka.
Vremenski raspored sprint-vikenda: koja sesija određuje koji poredak
U suvremenom sprint formatu, koji je zadržan i za šest sprint-utrka u kalendaru 2026., petak obično uključuje jedan slobodni trening, nakon čega slijede sprint-kvalifikacije. Sprint-kvalifikacije nisu isto što i standardne kvalifikacije za Veliku nagradu i nemaju pripremnu ulogu. Njihova je jedina svrha odrediti startni poredak za sprint-utrku.
Subota sadrži dvije ključne sesije. Prvo se vozi sprint, kratka utrka koja donosi bodove, ali ne utječe na startni poredak nedjeljne utrke. Kasnije tijekom dana održavaju se klasične kvalifikacije za Veliku nagradu (Q1, Q2 i Q3), koje određuju startni poredak za nedjelju.
Nedjelja je pritom najjednostavnija: startni poredak Velike nagrade temelji se isključivo na subotnjim kvalifikacijama, uz naknadne izmjene zbog kazni. Najlakši način za razumijevanje vikenda jest sljedeći: petak odlučuje o startu sprinta, a subotnje poslijepodne o startu glavne utrke.
Zašto postoje dva poretka i zašto se rezultati ne “prenose”
Mnogi navijači pogrešno vjeruju da sprint-utrka određuje startnu poziciju za nedjelju, dijelom zbog starijih eksperimentalnih formata i televizijskih prijenosa koji sprint predstavljaju kao uvod u Veliku nagradu. Međutim, prema važećim pravilima, sprint je potpuno zasebna natjecateljska sesija. Vozač može pobijediti u sprintu, ali ipak startati iza suparnika u nedjelju ako je bio sporiji u subotnjim kvalifikacijama ili ako dobije kaznu.
Dodatnu konfuziju stvara redoslijed događaja. Budući da se sprint vozi prije kvalifikacija za Veliku nagradu, incidenti u sprintu mogu dovesti do promjena koje se kasnije odraze na nedjeljni startni poredak. To stvara dojam da je sprint izravno utjecao na grid, iako je stvarni uzrok naknadna kazna ili tehnička odluka.
Čest je i psihološki efekt kada gledatelji vide vozača koji u subotu završi treći, a u nedjelju starta jedanaesti. To se često doživljava kao nepravda, no u stvarnosti se radi o dvjema odvojenim klasifikacijama, koje nisu međusobno povezane.
Kako sprint-kvalifikacije formiraju startni poredak sprinta
Sprint-kvalifikacije sastoje se od tri dijela, slično standardnim kvalifikacijama, ali s kraćim trajanjem i strožim pravilima o gumama. Nakon svake faze najsporiji vozači ispadaju, dok se preostali bore za vrh poretka. Rezultati sprint-kvalifikacija izravno određuju startni poredak sprint-utrke.
Ključni izvor zabune su obvezne mješavine guma. U sprint formatu timovi moraju koristiti određenu vrstu guma u SQ1 i SQ2, dok su soft gume rezervirane za SQ3. Zbog toga se vremena ne mogu izravno uspoređivati s klasičnim kvalifikacijama, a momčadi imaju manje prostora za taktičke prilagodbe.
Ako vozač ne uspije postaviti valjano vrijeme zbog brisanog kruga, žutih zastava ili prekida sesije, startni poredak se i dalje formira na temelju najboljih dostupnih vremena. Brzi bolidi ponekad startaju niže jednostavno zato što nisu ostvarili čist krug u ključnom trenutku.
Kazne i njihova primjena: sprint nasuprot nedjelji
Jedan od najvećih izvora nerazumijevanja odnosi se na kazne. Opće pravilo glasi: kazna se primjenjuje na sesiju u kojoj je prekršaj počinjen. Prekršaji u sprint-kvalifikacijama utječu na sprint-poredak, dok incidenti u sprintu mogu rezultirati kaznama koje se primjenjuju na start Velike nagrade.
Zbog toga se često čuje da će vozač “kaznu odraditi u nedjelju”. To ne znači da se poredak sprinta mijenja, već da vrsta prekršaja zahtijeva primjenu kazne na glavnoj utrci. Nisu sve kazne trenutačne niti se uvijek odmah odražavaju na poredak.
Važno je razlikovati vremenske kazne, pomicanje na gridu i start iz pit-lanea. Bez te podjele, odluke sudaca mogu djelovati nelogično, iako se zapravo dosljedno primjenjuju pravila.
Parc fermé i promjene na bolidu tijekom sprint-vikenda
Pravila parc fermé imaju znatan utjecaj na sprint-vikende, iako se o njima rijetko govori. Nakon što parc fermé stupi na snagu, momčadi su strogo ograničene u izmjenama koje smiju napraviti na bolidu. Cilj je spriječiti drastične promjene nakon kvalifikacija.
Tijekom sprint-vikenda gledateljima se može činiti da su pravila blaža jer se bolidi popravljaju ili prilagođavaju. Međutim, dopuštene su samo točno definirane intervencije. Svaka ozbiljnija izmjena izvan okvira pravila povlači sportske posljedice.
Zbog ograničenog vremena za trening, momčadi često moraju donositi ključne odluke već u petak. Te odluke potom utječu na sve sesije tijekom vikenda, uključujući sprint i glavnu utrku.
Posebni slučajevi: start iz boksa i kasne promjene poretka
Start iz pit-lanea najčešće je rezultat kršenja pravila parc fermé. Iako se gledateljima može činiti da je riječ o proizvoljnoj kazni, svrha pravila je spriječiti stjecanje tehničke prednosti nakon kvalifikacija.
Popravci sami po sebi nisu zabranjeni. Ključno je jesu li dijelovi zamijenjeni prema pravilima i je li postupak pravilno prijavljen tehničkim sucima. Ako nisu, momčad mora prihvatiti odgovarajuću kaznu.
Konačni startni poredak ponekad se potvrđuje tek kasno, nakon što se primijene sve kazne. Zato se privremeni poredak može promijeniti, a najtočniji način praćenja sprint-vikenda jest razlikovati poredak sprinta i poredak Velike nagrade.
